Ukupna zaračunata bruto premija osiguravajućih društava u Hrvatskoj do kraja kolovoza dosegnula je 6,424 milijarde kuna i 1,9 posto je niža u odnosu na premiju za isto razdoblje prošle godine. Minus u neživotnim osiguranjima u odnosu na lanjsku premiju iznosi 1,8, a u životnima dva posto. Istodobno, međutim, broj ugovorenih osiguranja je 0,9 posto viši nego lani. Najveći dio ukupne premije odnosi se na neživotna osiguranja, i to na osiguranje motornih vozila. Na obvezno autoosiguranje i kasko osiguranje motornih vozila otpada oko 40 posto dosad ugovorene premije osiguranja. Zanimljivo je da se u slučaju obveznog osiguranja autoodgovornosti nakon nekoliko mjeseci pada premije opet bilježi njezin rast, od 1,7 posto, dok se kod kasko osiguranja automobila i dalje bilježi minus od 10,7 posto. I broj tih osiguranja manji je od broja ugovorenih u istom razdoblju prošle godine za više od četiri posto.
Ukupna zaračunata bruto premija osiguravajućih društava u Hrvatskoj do kraja kolovoza dosegnula je 6,424 milijarde kuna i 1,9 posto je niža u odnosu na premiju za isto razdoblje prošle godine, objavio je Hrvatski ured za osiguranje.
Minus u neživotnim osiguranjima u odnosu na lanjsku premiju iznosi 1,8, a u životnima dva posto. Istodobno, međutim, broj ugovorenih osiguranja je 0,9 posto viši nego lani.
Najveći dio ukupne premije odnosi se na neživotna osiguranja, i to na osiguranje motornih vozila. Na obvezno autoosiguranje i kasko osiguranje motornih vozila otpada oko 40 posto dosad ugovorene premije osiguranja.
Zanimljivo je da se u slučaju obveznog osiguranja autoodgovornosti nakon nekoliko mjeseci pada premije opet bilježi njezin rast, od 1,7 posto, dok se kod kasko osiguranja automobila i dalje bilježi minus od 10,7 posto. I broj tih osiguranja manji je od broja ugovorenih u istom razdoblju prošle godine za više od četiri posto.
Nešto više od pet posto manja je i zaračunata bruto premija osiguranja od nezgode, a oko četiri posto minusa bilježi se i u segmentu zdravstvenog osiguranja. No, broj osiguranja u tom je segmentu oko 1,4 posto veći, a na pad premije najviše je utjecao pad 'ostalih' dragovoljnih osiguranja.
Iako je ukupna premija u zdravstvenom osiguranju niža nego prošlogodišnja za isto razdoblje, u dopunskom osiguranju koje se ugovara kao polica kojom se namiruje razlika troškova koje ne pokriva »državno« osiguranje, bilježi se rast od čak osam posto. I dopunsko osiguranje radi osiguranja većeg opsega prava bilježi 4,5 posto višu premiju.
U osiguranju od požara i elementarnih šteta premija je 1,2 posto manja u odnosu na lanjsku, dok je premija ostalih osiguranja imovine jednaka lanjskoj. Ipak, zanimljivo je da se u osiguranju kućanstava bilježi rast premije od 2,4 posto, što ukazuje na to da su građani sve više svjesni da treba osigurati svoju imovinu. Na to ukazuje i činjenica da je ugovoreno oko jedan posto osiguranja kućanstava više nego lani. Za približno 13 posto povećala se i premija osiguranja usjeva i nasada, iako je ugovoreno manje osiguranja u tom segmentu.
Značajno je, pak, porasla premija osiguranja kredita, za 13 posto, a dobar dio rasta premije i broja osiguranja odnosi se na osiguranje stambenih kredita. Do kraja kolovoza osiguravatelji su ugovorili 34,6 posto više osiguranja stambenih kredita, a zaračunata bruto premija viša je za 120 posto. To ukazuje na mogućnost da se, uz one koji policu osiguranja stambenog kredita podmiruju na godišnjoj razini, povećao i broj novih kredita za novokupljene stanove.
Istodobno, bilježi se i porast šteta od 33,6 posto u segmentu osiguranja stambenih kredita u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine. Osiguravatelji su do kraja kolovoza za tu stavku isplatili oko 38 posto novca više.
U porastu su i premije osiguranja jamstava i raznih financijskih gubitaka.
Kad je riječ o klasičnom životnom osiguranju, zaračunata bruto premija je 2,3 posto niža u odnosu na lanjsku, iako je broj ugovora 0,6 posto viši. No, pritom, čini se, raste interes osiguranika za osiguranja koja imaju prvenstveno štednu komponentu. Tako je u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na prošlu ugovoreno čak 22 posto više polica osiguranja za slučaj doživljenja (premija je gotovo 37 posto viša), dok je polica doživotnog osiguranja za slučaj smrti i onih za osiguranje u slučaju teških bolesti oko 6,5 posto više. I broj dopunskih osiguranja koja se ugovaraju uz životno je oko 5,7 posto veći, no premija je oko 0,7 posto niža u odnosu na lanjsku. Kod životnih osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik - tzv. fond-polica - i premija i broj osiguranja na razini su prošlogodišnjih.